Ženski logor za stvarne i navodne pristašice Rezolucije Informbiroa bio je spolno odvojen segment jugoslavenskog sustava političke internacije. Za razliku od muškaraca, čija se internacija najčešće veže uz Goli otok, glavno mjesto internacije žena mijenjalo se tijekom godina.
Ženski segment informbiroovske internacije bio je brojčano manji od muškog. Glavna otočna lokacija bio je Sveti Grgur, dok je na Golom otoku postojao kratkotrajni izdvojeni ženski sektor. U literaturi se navodi oko 870 žena, pri čemu razlike ovise o kriterijima i dostupnim evidencijama. Najviše ih dolazi iz Srbije i Crne Gore, zatim iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uz manji broj iz drugih republika te nekoliko stranih državljanki.
Prostorni razvoj: lanac lokacija
Ramski rit (1949.–1950.)
Predstavlja početnu kopnenu fazu: žene osumnjičene za povezanost s Informbiroom upućuju se na prisilni rad u logor uz rumunjsku granicu.
Zabela, Požarevac (1950.)
Djeluje kao tranzitno-istražna faza, u zatvorskom režimu, u kojoj se provode ispitivanja i administrativna obrada prije upućivanja na otoke.
Sveti Grgur (proljeće 1950. – proljeće 1951.)
Sveti Grgur profilira se kao glavno mjesto internacije žena u informbiroovskom razdoblju. Premda su ženski i muški logori bili strogo odvojeni, tako da se logorašice i logoraši nisu susretali, logorski su prostori u različitim fazama postojali na oba otoka. Ipak, žene su pretežno i dulje ostajale vezane uz Sveti Grgur. Muški logor na Svetom Grguru bio je vezan uz vojna lica.
Goli otok – Radilište V / R-5 (proljeće 1951. – proljeće 1952.)
Predstavlja izdvojeni ženski logor na Golom otoku, prostorno odvojen od muških radilišta.
Povratak na Sveti Grgur (1952.–1956.)
Žene se vraćaju na Sveti Grgur i ondje ostaju do amnestije potkraj 1956. U završnoj fazi bilježi se i manji broj žena zajedno s preostalim administrativnim kažnjenicima na Grguru.
Pravni status i tijek internacije
Kao i muškarci, žene su internirane administrativnom mjerom DKR-aDKRDruštveno-koristan rad – administrativna mjera kojom su osobe mogle biti upućene na prisilni rad bez redovnog sudskog postupka. (društveno-koristan rad): bez javnog suđenja, bez odvjetnika i bez procesnih jamstava. Odluke su donosile sigurnosne službe i partijski vrh, prema izvještajima UDBA-eUDBAUprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima., a trajanje boravka moglo se produljivati novim rješenjima.
Manji broj žena dobio je sudske presude, ali i ti su slučajevi pripadali političkom, a ne klasičnom kaznenopravnom sustavu.
Posebne skupine unutar sustava
Posebno se izdvajaju „Ramričanke” – žene upućene u Ramski rit, među prvim logorašicama uhićenima nakon Rezolucije Informbiroa. Njihova svjedočenja važan su izvor za razumijevanje rane faze ženskih internacija.
Spominju se i bosanske „revidirke” – žene koje su „revidirale” stav u bosanskim zatvorima te su potom slane kako bi dodatno pritiskale druge žene i poticale nasilje u logoru. Njihov dolazak najčešće se veže uz 1951. godinu.
Ženski logor u odnosu na muški logor
Dok se muški logor najčešće veže uz Goli otok kao središnje mjesto internacije, ženski logorski sustav bio je organiziran kroz više lokacija i premještanja, ovisno o fazi represije, izgradnje i rada. Uz Zabelu, Sveti Grgur i ženski sektor Golog otoka, važnu je ulogu imao i logor u Stolcu u Bosni i Hercegovini, gdje su žene također bile uključene u režim prisilnog rada u kamenolomu.
Zato se ženski logor ne može opisati samo kao jedinstvena otočna cjelina, nego prije kao mreža internacijskih i radnih lokacija. Ni muški sustav nije bio potpuno vezan uz jednu točku, jer su i muškarci bili premještani između različitih mjesta, uključujući Sveti Grgur, a poslije i druga radilišta poput Bileće.
Prisilni rad u kamenolomima i na surovom krškom terenu bio je materijalna osnova takozvanog „društveno korisnog rada”.
Fotografije
Pojmovi
- DKR
- Društveno-koristan rad – administrativna mjera kojom su osobe mogle biti upućene na prisilni rad bez redovnog sudskog postupka.
- UDBA
- Uprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima.