Politički okvir (1948.–1949.)
Nakon raskola s InformbiroomInformbiroKolokvijalni naziv za Kominform – međunarodnu organizaciju komunističkih partija osnovanu 1947. radi političke koordinacije pod vodstvom SSSR-a. sigurnosni aparat za lokaciju glavnog radnog logora izabrao je Goli otok: bez stanovništva, izvan glavnih plovnih i prometnih pravaca, s prirodnim preprekama koje otežavaju bijeg, ali omogućuju prihvat i opskrbu s mora.
Goli otok pokazao se kao lokacija koja odgovara UDBA-iUDBAUprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima., jer je spajao ekstremnu izolaciju s mogućnošću stalnog nadzora i redovite opskrbe s mora.
Proces izbora lokacije (proljeće 1949.)
Početkom 1949. terenske ekipe sustavno obilaze sjeverni Jadran, osobito područje između Raba i Krka.
Goli otok se izdvojio jer je najdosljednije zadovoljio sigurnosne parametre: potpunu nenaseljenost, uvale pogodne za diskretan iskrcaj i opskrbu, reljef koji olakšava nadzor te položaj koji je omogućavao čuvanje mjesta izvan javne vidljivosti.
Sigurnosno-prostorni razlozi izbora
Ogoljen kameniti reljef i malo vegetacije značili su visoku preglednost i malo prirodnih zaklona. Uvale su omogućavale diskretan dolazak i kontinuiranu opskrbu s kopna.
Kontrola akvatorija bila je jednostavnija jer je mornarica mogla nadzirati prilaze i promet. Težak pristup i izolacija dodatno su odvajali zatočenike od lokalnog stanovništva.
Priprema logora prije dolaska zatočenika (lipanj–srpanj 1949.)
Prvi objekti logora pripremljeni su prije dolaska prvih političkih zatočenika u srpnju 1949. Radove su izveli zatvorenici dovedeni iz kopnenih kaznionica, koji nisu bili povezani s Informbiroom.
U prvoj fazi podignuti su privremeni smještajni i servisni objekti. Postavljena je ograda, stražarska mjesta i rasvjeta, a unutar logora uređene su osnovne staze i prolazi. Nakon završetka radova ti su zatvorenici vraćeni u matične ustanove i nisu se susreli s pridošlim „ibeovcima”.
Rani raspored i širenje sustava
Operativno središte smješteno je uz glavnu uvalu radi iskrcaja, opskrbe i kontrole prometa. Kako je broj zatočenika rastao, kompleks se širio prema unutrašnjosti uz razdvajanje zona: upravne, smještajne, radne i kažnjeničke.
Raspored je od početka bio napravljen tako da se sve može lako nadzirati: s puno mjesta s kojih se vidi okolica i jasno određenim putovima kretanja koji otežavaju bijeg i smanjuju mogućnost spontanih kontakata.
Crteži logora iz arhive Udruge
„Petrova rupa” kao najizoliranija zona
U unutrašnjosti otoka nalazi se jama prozvana Petrovom rupom. U njoj su zatvarani bivši visoki kadrovi KPJKPJKomunistička partija Jugoslavije. koji su zbog slaganja s Rezolucijom IB-aRezolucija IB-aPolitička odluka Informbiroa iz 1948. kojom je Jugoslavija optužena za odstupanje od sovjetskog modela socijalizma, što je dovelo do raskida sa SSSR-om i početka političkih progona unutar zemlje. bili osuđeni. Zbog izdvojenog položaja i kontroliranih prilaza pretvorena je u najstrožu kaznenu zonu, s razinom izolacije većom od standardnog logorskog nadzora. Više u poglavlju Tajni logor u logoru.
Uloga aktera i upravljački okvir
Političku odluku osiguravao je vrh države i Partije. Operativno upravljanje bilo je u nadležnosti sigurnosnih struktura (UDBA) na saveznoj i republičkim razinama, uz terenski rad i oficire zadužene za uspostavu režima na lokaciji.
Lokacija je izabrana i oblikovana tako da omogućuje maksimalan nadzor, minimalnu vidljivost i neprekinutu logističku opskrbu.
Iako se svjedočenja mogu razlikovati u detaljima, izvori se podudaraju u bitnome.
Pojmovi
- Informbiro
- Kolokvijalni naziv za Kominform – međunarodnu organizaciju komunističkih partija osnovanu 1947. radi političke koordinacije pod vodstvom SSSR-a.
- UDBA
- Uprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima.
- KPJ
- Komunistička partija Jugoslavije.
- Rezolucija IB-a
- Politička odluka Informbiroa iz 1948. kojom je Jugoslavija optužena za odstupanje od sovjetskog modela socijalizma, što je dovelo do raskida sa SSSR-om i početka političkih progona unutar zemlje.