Prema dokumentu iz Hrvatskog državnog arhiva, za razdoblje informbiroovskog logora (1949.–1956.) zabilježeno je 399 umrlih. Smrtnost je najviše koncentrirana u ranim godinama sustava, osobito 1950.–1952., s vrhuncem 1951. godine.
Ključne brojke
Nakon 1953. slijedi snažan pad smrtnosti, u širem kontekstu promjena međunarodnih odnosa i smrti StaljinaJosif Visarionovič StaljinSovjetski komunistički vođa i diktator koji je Sovjetskim Savezom vladao od 1924. (nakon smrti Lenjina) do svoje smrti 1953. (5. 3. 1953.).
Umrli po godinama (HDA)
| Godina | Ukupno | Civilni | Vojni |
|---|---|---|---|
| 1949. | 17 | 17 | — |
| 1950. | 59 | 48 | 11 |
| 1951. | 260 | 189 | 71 |
| 1952. | 26 | 12 | 14 |
| 1953. | 17 | 9 | 8 |
| 1954. | 9 | 6 | 3 |
| 1955. | 4 | 3 | 1 |
| 1956. | 7 | 3 | 4 |
| Ukupno | 399 | 287 | 112 |
Od čega se umiralo (1949.–1956.)?
Arhivska tablica ne navodi uzroke smrti, no svjedočanstva i istraživanja upućuju na kombinaciju više čimbenika:
- iscrpljenost i pothranjenost uz teške radove (kamenolom Mermer, gradnja paviljona, luka i putova, radilišta)
- zarazne i kronične bolesti (respiratorne i probavne), uz prenapučenost, loše higijenske uvjete i oskudnu medicinsku skrb
- bolesti izazvane klimatskim ekstremima (ljetne vrućine bez hlada i vode; zimska bura i kiša)
- nasilje i posljedice premlaćivanja, pri čemu su smrti mogle biti administrativno vođene kao „bolest”
- nesreće na radu (kamenolomi, rad na neosiguranim visinama), često evidentirane kao „nesreća na radu”
- samoubojstva i slučajevi označeni kao „pokušaj bijega”; u praksi je obiteljima nerijetko priopćavan općenit uzrok („bolest”)
Kako su zbrinjavana tijela?
Za razdoblje 1949.–1956. u praksi se mogu razlikovati tri obrasca postupanja.
Pokopi na otoku. U ranoj fazi dio umrlih pokapan je na logorskom groblju na Golom otoku. Grobove su kopali zatvorenici pod stražom, a oznake su bile privremene ili anonimne. Prema svjedočanstvima, pojedina su grobna polja kasnije poravnana i zatrpana.
Premještaji na kopnena groblja. Veći dio tijela premještan je na kopnena groblja (Zagreb, Rijeka i drugi gradovi). U dijelu slučajeva, zbog administrativnih okolnosti (npr. neplaćanje grobarine), posmrtni ostaci završavali su u zajedničkim grobnicama, uz ograničeno ili neujednačeno obavještavanje obitelji.
Neutvrđena grobna mjesta. Zbog tajnosti, neujednačenih upisa i kasnijih preustroja, za dio umrlih nije moguće pouzdano utvrditi gdje su pokopani.
Pojmovi
- Josif Visarionovič Staljin
- Sovjetski komunistički vođa i diktator koji je Sovjetskim Savezom vladao od 1924. (nakon smrti Lenjina) do svoje smrti 1953.