Povijesne okolnosti Jugoslavije: raskol 1948. i početak političkih progona

Kontekst: Jugoslavija nakon Drugog svjetskog rata

Nakon 1945. u Jugoslaviji se uspostavlja jednopartijski sustav u kojem Komunistička partija Jugoslavije (KPJKPJKomunistička partija Jugoslavije.) preuzima vodeću ulogu u državnoj upravi, gospodarstvu i javnom životu.

Obnova zemlje, nacionalizacija i plansko gospodarstvo odvijaju se usporedo s jačanjem političkog nadzora. OZNAOZNAOdjeljenje za zaštitu naroda – jugoslavenska sigurnosno-obavještajna služba osnovana tijekom Drugog svjetskog rata, prethodnica UDBA-e., ratna i poratna služba sigurnosti, postupno prerasta u UDBA-uUDBAUprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima., stalnu tajnu policiju, a od 1946. vlast sve više ograničava javno i političko neslaganje.

U takvom sustavu sankcije se često provode administrativnim odlukama, bez sudskog postupka, osobito u razdobljima kada vlast osjeća strah od nemira i gubitka kontrole.

Kominform i Rezolucija Informbiroa (1948.)

Kominform (u Jugoslaviji često nazivan i Informbiro) osnovan je 1947. kao međunarodna organizacija za koordinaciju djelovanja komunističkih partija. Okupljao je partije Sovjetskog Saveza (SSSR-a), Jugoslavije, Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Poljske, Čehoslovačke, Francuske i Italije. Prvo zasjedanje nakon osnivanja održano je u Beogradu.

Rezolucija Informbiroa od 28. lipnja 1948. javno je osudila vodstvo KPJ i označila početak raskola Jugoslavije sa SSSR-om te njezino izbacivanje iz Informbiroa. Albanska komunistička partija, iako nije bila članica Kominforma, podržala je osudu Jugoslavije.

Što je Rezolucija značila unutar Jugoslavije

Rezolucija Informbiroa optužila je vodstvo KPJ-a da odstupa od „ispravne linije” komunizma i pozvala članove Partije da smijene jugoslavensko partijsko vodstvo.

Rezolucija je objelodanila i dodatno pojačala sukob sa SSSR-om, koji je započeo još prije njezina donošenja. Unutar zemlje otvorila je prostor političkim progonima, jer se svako neslaganje građana s državnom politikom sve češće tumačilo kao nelojalnost Jugoslaviji.

U pozadini takve politike bio je strah da bi SSSR mogao započeti rat s Jugoslavijom, izravno ili preko svojih saveznika, odnosno ostalih članica Informbiroa.

Odnos Jugoslavije i Sovjetskog Saveza prije raskola

Nakon Drugog svjetskog rata Jugoslavija se uvelike ugledala na Sovjetski Savez i surađivala s komunističkim partijama okupljenima u Kominformu, ali je istodobno nastojala samostalno donositi svoje odluke.

Kako je ta težnja za neovisnošću jačala, rasle su i napetosti – što je postupno dovelo do otvorenog sukoba 1948.

Posljedice raskola: izolacija i unutarnja represija

Nakon Rezolucije Jugoslavija se našla izolirana među komunističkim državama i partijama. Vlast je pojačala nadzor granica, politički vrh osjećao se ugroženo, a sve se više inzistiralo na potpunom političkom jedinstvu građana.

U tom ozračju krenuli su valovi uhićenja i izbacivanja iz Partije – kako onih članova koji su se otvoreno protivili raskidu sa SSSR-om, tako i onih koji su za takve stavove bili samo osumnjičeni.

UDBA uskoro počinje s pritvaranjem sve većeg broja ljudi, od kojih su mnogi završavali u pritvoru ili na prisilnom radu. Koliko je osoba time bilo pogođeno, razlikuje se od izvora do izvora.

Logika „vjernosti”

Raskol stvara atmosferu u kojoj se od pojedinca traži jasna i javna osuda Rezolucije Informbiroa.

Svaka kritika režima, svaka šala, pa čak i šutnja na sastancima mogla se tumačiti kao znak nepouzdanosti.

Vjernost postaje mjerilo političke podobnosti, s posljedicama za posao, položaj i slobodu.

Put prema logorskom sustavu (1949.)

Uhićenja osoba označenih kao „informbiroovci” započela su već 1948., a zatvorenike se isprva smještalo u postojeće zatvore. Kako je sukob sa SSSR-om potrajao i broj pritvorenih rastao, u srpnju 1949. u tajnosti je otvoreno više logora, poput onoga na Golom otoku u Jadranskom moru i u Ramskom ritu blizu granice s Rumunjskom.

1. 1945.Uspostava jednopartijskog poretka
2. 1946.Jačanje državnog aparata i sigurnosnih službi
3. 1947.Osnivanje Informbiroa
4. 1948.Rezolucija Informbiroa i osuda Jugoslavije
5. 1949.Otvaranje logora na Golom otoku
6. 1950.–1953.Korejski ratKorejski ratSukob 1950.–1953. u kojem je Sjeverna Koreja, uz potporu Kine, ratovala protiv Južne Koreje koju su podupirale snage Ujedinjenih naroda predvođene SAD-om. Jugoslaviji, koja se već odvojila od SSSR-a, rat je dodatno pojačao hladnoratovske podjele i ubrzao okretanje politici nesvrstanosti. i pojačani unutarnji nadzor u Jugoslaviji
7. 1953.Smrt Josifa StaljinaJosif Visarionovič StaljinSovjetski komunistički vođa i diktator koji je Sovjetskim Savezom vladao od 1924. (nakon smrti Lenjina) do svoje smrti 1953. i promjena međunarodne klime
8. 1955.Početak obnove odnosa Jugoslavije i Sovjetskog Saveza
9. 1956.Goli otok prestaje biti informbiroovski logor i postaje zatvor za kazneno progonjene osobe
10. 1958.Posjet sovjetskog premijera Nikite Hruščova i normalizacija odnosa

Pojmovi

KPJ

Komunistička partija Jugoslavije.

OZNA

Odjeljenje za zaštitu naroda – jugoslavenska sigurnosno-obavještajna služba osnovana tijekom Drugog svjetskog rata, prethodnica UDBA-e.

UDBA

Uprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima.

Korejski rat

Sukob 1950.–1953. u kojem je Sjeverna Koreja, uz potporu Kine, ratovala protiv Južne Koreje koju su podupirale snage Ujedinjenih naroda predvođene SAD-om. Jugoslaviji, koja se već odvojila od SSSR-a, rat je dodatno pojačao hladnoratovske podjele i ubrzao okretanje politici nesvrstanosti.

Josif Visarionovič Staljin

Sovjetski komunistički vođa i diktator koji je Sovjetskim Savezom vladao od 1924. (nakon smrti Lenjina) do svoje smrti 1953.