Radilište 101 nastaje u prvoj polovici 1950., na vrhuncu represije nakon sukoba s InformbiroomInformbiroKolokvijalni naziv za Kominform – međunarodnu organizaciju komunističkih partija osnovanu 1947. radi političke koordinacije pod vodstvom SSSR-a.. Za razliku od drugih radilišta poput „Stare” i „Velike žice”, riječ je o skrivenom, odvojenom prostoru – najizoliranijem dijelu sustava.
Prva lokacija bila je velika kružna jama promjera oko 20 metara i dubine 7 metara, nastala tijekom neuspjele međuratne potrage za boksitom. Prostor je bio udaljen oko 700 metara od „Velike žice”, muškog logora za većinu drugih logoraša, blizu cisterne za vodu. Postojanje logora čuvano je kao stroga tajna i bilo je nepoznato većini ostalih logoraša.
Zašto „Petrova rupa”?
Službeni naziv UDBA-eUDBAUprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima. bio je Radilište 101 (R-101), prema broju prvih zatočenih. Logoraši su ga nazvali „Petrova rupa” po Petru KomnenićuPetar Komnenić (1895.–1957.)Crnogorski komunistički političar, predsjednik Ustavotvorne i Narodne skupštine NR Crne Gore i ministar. Nakon sukoba s Informbiroom uhićen je zbog podrške Informbirou i interniran na Golom otoku., bivšem predsjedniku Skupštine Crne Gore, koji je, nakon rečenice da će na „radilištu” promijeniti stav, odgovorio:
To nije nikakvo radilište. To je rupa.
Drugi naziv bio je „ManastirManastirSrpska riječ za samostan.”, zbog potpune izolacije male skupine.
Tko su bili zatočenici Radilišta 101?
Kroz Radilište 101 prošlo je oko 135 kažnjenika – brojčano malo, ali politički najosjetljivije jezgro logora. Uglavnom su to bili stariji komunisti i međunarodni kadrovi: sudionici Oktobarske revolucijeOktobarska revolucijaBoljševičko preuzimanje vlasti u Rusiji 1917. i početak sovjetske države. Dio Južnih Slavena bio je tada u Rusiji kao ratni zarobljenici ili radnici, pa su neki sudjelovali u revoluciji ili u Crvenoj armiji., borci iz Španjolskog građanskog rataŠpanjolski građanski ratRat 1936.–1939. između Republike i nacionalista generala Francisca Franca, koji je nakon pobjede uspostavio diktaturu. Dobrovoljci iz Jugoslavije („španjolski borci”) borili su se uglavnom u Internacionalnim brigadama na strani Republike., predratni komunisti povezani s KominternomKominternaKomunistička (Treća) internacionala – međunarodna organizacija komunističkih partija osnovana 1919. u Moskvi, pod snažnim utjecajem SSSR-a; raspuštena 1943., visoki oficiri NOVJ-aNOVJNarodnooslobodilačka vojska Jugoslavije – partizanske oružane snage pod vodstvom KPJ u Drugom svjetskom ratu; kasnije Jugoslavenska narodna armija. te republički i savezni dužnosnici.
Zbog mogućeg ideološkog autoriteta predstavljali su potencijalnu alternativu Titovoj liniji, pa je izolacija bila i represija i preventivno „onesposobljavanje” prosovjetske jezgre. Zatočenici su bili isključivo muškarci.
Režim, svakodnevica i rad
Ustroj je slijedio opći model Golog otoka: baraka, sobni starješina, logorski liječnik-kažnjenik, higijeničar i kuhar. Dan je bio ritmiziran buđenjem, radom, prebrojavanjima, obrocima i počinkom.
Svi su spavali u jednoj baraci, u dvokatnim drvenim boksovima. Nedjeljom se nije radilo – dan je služio čišćenju, brijanju i šišanju. Kulturnih aktivnosti nije bilo, što je dodatno pojačavalo izolaciju.
Premještanje i nestanak tragova
Radilište 101 djeluje od srpnja 1950. do ožujka 1954., kada su posljednji zatočenici prebačeni na otok Sveti Grgur. Logor u izvornoj jami funkcionira kraće: već 1951. (prema dijelu svjedočanstava 1952.) premješta se na površinu, oko 300 metara sjeverno.
Na novoj lokaciji postojala je veća baraka (20 × 6 m), ambulanta i kuhinja unutar ograđene zone od oko 2.100 m², s dvorednom bodljikavom žicom i zidom visine oko 2 metra. Model je rekonstruirao bivši zatočenik Nikola Golubović.
Jama danas
Pojmovi
- Informbiro
- Kolokvijalni naziv za Kominform – međunarodnu organizaciju komunističkih partija osnovanu 1947. radi političke koordinacije pod vodstvom SSSR-a.
- UDBA
- Uprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima.
- Petar Komnenić (1895.–1957.)
- Crnogorski komunistički političar, predsjednik Ustavotvorne i Narodne skupštine NR Crne Gore i ministar. Nakon sukoba s Informbiroom uhićen je zbog podrške Informbirou i interniran na Golom otoku.
- Manastir
- Srpska riječ za samostan.
- Oktobarska revolucija
- Boljševičko preuzimanje vlasti u Rusiji 1917. i početak sovjetske države. Dio Južnih Slavena bio je tada u Rusiji kao ratni zarobljenici ili radnici, pa su neki sudjelovali u revoluciji ili u Crvenoj armiji.
- Španjolski građanski rat
- Rat 1936.–1939. između Republike i nacionalista generala Francisca Franca, koji je nakon pobjede uspostavio diktaturu. Dobrovoljci iz Jugoslavije („španjolski borci”) borili su se uglavnom u Internacionalnim brigadama na strani Republike.
- Kominterna
- Komunistička (Treća) internacionala – međunarodna organizacija komunističkih partija osnovana 1919. u Moskvi, pod snažnim utjecajem SSSR-a; raspuštena 1943.
- NOVJ
- Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije – partizanske oružane snage pod vodstvom KPJ u Drugom svjetskom ratu; kasnije Jugoslavenska narodna armija.