Informbiroovski logor na Golom otoku i Svetom Grguru prestaje djelovati sredinom 1950-ih. Gašenje se odvija u kontekstu postupne normalizacije odnosa Jugoslavije i SSSR-a nakon Beogradske deklaracije (2. lipnja 1955.) i raspuštanja Informbiroa (1956.).
Sustav administrativne internacije „ibeovaca” postupno se ukida, a isti se prostor u službenim evidencijama prikazuje kao preustroj u kazneno-popravnu ustanovu, koja djeluje do kraja 1988.
Beogradska deklaracija je dokument (zajednička politička izjava) kojim su Jugoslavija i SSSR 1955. označili obnovu i normalizaciju odnosa. To je bio signal smanjenja izvanrednog „sukobnog” ozračja koje je pratilo informbiroovsko razdoblje, pa se ubrzava zatvaranje te faze represije.
- 2. 6. 1955.Beogradska deklaracija – početak normalizacije odnosa
- 1956.Raspuštanje logora na Golom otoku; završetak informbiroovskog logorskog režima
- 1956.–1988.Goli otok djeluje kao kazneno-popravni dom
- 20. 7. 1987.Odluka o ukidanju kazneno-popravnog doma na Golom otoku
- 31. 12. 1988.Službeni dan zatvaranja kazneno-popravnog doma
Kraj informbiroovskog razdoblja (1955.–1956.)
U završnoj fazi promjena se u službenim evidencijama prikazuje kao „preustroj”: sustav internacije osoba povezanih s Informbiroom transformira se u kazneno-popravni dom. Time prestaje model u kojemu su ljudi od 1949. u velikom broju upućivani administrativnim putem, bez sudske presude i bez standardnih procesnih jamstava.
Do studenoga 1956. UDBAUDBAUprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima. pušta većinu preostalih zatočenika. Manji dio premješta se u druge ustanove ili ostaje do isteka kazne. Od kraja 1956. prostor se koristi kao kaznionica u okviru „redovnog” zatvorskog sustava.
Kazneno-popravni dom Rab – Goli otok (1956.–1988.)
Nakon 1956. Goli otok i Sveti Grgur uključeni su u sustav Kazneno-popravnog doma Rab, a od 1967. ustanova prelazi u republičku nadležnost SR HrvatskeSR HrvatskaSocijalistička Republika Hrvatska – jedna od šest republika SFR Jugoslavije.. Time se prostor bivšeg logora formalno uklapa u redoviti sustav izvršenja kazni.
Kaznionica je primala različite skupine osuđenika: političke zatvorenike novog razdoblja, osobe osuđene za opći kriminalitet i, od 1960-ih, mlađe punoljetne osobe. Uvedeni su različiti režimi nadzora, a iako su službeni naglasci bili na radu, obrazovanju i obuci, dio svjedočanstava upućuje na nastavak ponižavanja i nasilja.
Uloga Svetog Grgura
Sveti Grgur djelovao je kao izdvojeni dio istog sustava, pretežno za žene, dok su muškarci uglavnom bili smješteni na Golom otoku.
Ukidanje ustanove (1987.–1988.)
Kazneno-popravni dom ukinut je odlukom republičkih tijela, a zatvoren 31. prosinca 1988. Tada prestaje djelovati i privredna jedinica „Velebit”. Kao razlozi navodili su se društveno-politički, ekonomski i penološki razlozi.
Time završava gotovo četrdeset godina lišavanja slobode na Golom otoku i Svetom Grguru.
Nakon zatvaranja (1988.–1992.)
Nakon ukidanja kaznionice upravljanje Golim otokom prelazi na Općinu Rab, koja pravo korištenja prenosi lokalnim poduzećima radi turističke i gospodarske uporabe. Početkom 1990-ih prestaju nadzor i održavanje, a od 1992. kompleks ostaje bez čuvarske službe. Slijede devastacija, odnošenje opreme i ubrzano propadanje građevina.
Sveti Grgur nakon 1988.
Sveti Grgur ostaje nenastanjen, s vidljivim ostacima logorskih i kaznioničkih zgrada. Danas se promatra i kao mjesto nekadašnje represije i kao izletnička destinacija, ali bez sustavno uređene interpretacije koja bi odgovarala težini lokaliteta.
Ostaci kaznionice
Pojmovi
- UDBA
- Uprava državne bezbednosti – jugoslavenska tajna politička policija zadužena za nadzor i progon stvarnih ili navodnih protivnika režima.
- SR Hrvatska
- Socijalistička Republika Hrvatska – jedna od šest republika SFR Jugoslavije.