Goli otok danas je sezonski posjećen prostor bez stalne muzejske ili memorijalne institucije i bez jedinstvenog upravljanja cjelinom nekadašnjeg logora i kaznionice.
Posjet se najčešće odvija kroz kratke izletničke obilaske, uz fragmentarna tumačenja i malo konteksta o tome što je otok bio – i zašto je takav kakav jest.
Što posjetitelj zatiče?
Posjetitelj se kreće među ruševinama paviljona i radionica, obraslim putovima i improviziranim turističkim punktovima.
Postoji nekoliko ploča i oznaka, ali nema cjelovitog postava koji bi povezao nastanak logora, režim prisilnog rada, svjedočanstva preživjelih i današnje stanje lokaliteta.
Zašto je Goli otok zapušten?
Zapuštenost je posljedica tri povezana procesa:
- fizičko propadanje nakon gašenja kaznionice – prestankom stalnog nadzora i održavanja Goli otok ubrzo se mijenja zbog neodržavanja (urušavanje, devastacija, česte bure)
- neriješeni model upravljanja i odgovornosti – bez jasnog upravitelja i plana prostor ostaje „ničiji” u praksi (vlasnik je Republika Hrvatska, no nije jasno dogovoreno unutar koje je lokalne jedinice Goli otok)
- prevaga turističke logike nad memorijalnom – turizam se razvija brže od sustavne interpretacije mjesta stradanja, pa velik broj posjetitelja, bez sustavne zaštite lokaliteta, ugrožava Goli otok
Između turizma i propadanja
Preventivna zaštita (2016.–2019.) i što se dogodilo poslije
Preventivna zaštita je privremeni režim kojim se kulturno dobro štiti dok se ne izradi stručna podloga i ne odluči o trajnoj zaštiti.
Za Goli otok, bez Svetog Grgura, preventivna je zaštita donesena 2016., a istekla je u svibnju 2019., bez donošenja cjelovitog rješenja o trajnoj zaštiti.
Zašto se tema ne rješava sustavno
U praksi se ponavljaju iste prepreke:
- financije i organizacija (preskupi procesi konzervacije, infrastrukture, sigurnosti i stručnih timova); nije dogovorena administrativna lokalna jedinica, a Rab i Lopar vode sudski proces oko Golog otoka
- sukob komercijalnih i memorijalnih interesa (stroži režim spomen-područja nužno mijenja dio „izletničkog” modela od kojeg profitira lokalno stanovništvo)
- politička i simbolička osjetljivost (otvara pitanja odgovornosti aparata represije i odnosa prema jugoslavenskoj prošlosti)
Zašto je očuvanje u interesu Hrvatske, regije i EU
Hrvatska: riječ je o jednom od ključnih mjesta političke represije 20. stoljeća na hrvatskom prostoru; uređenje bi omogućilo ozbiljno suočavanje s prošlošću, obrazovne programe i istraživački okvir.
Regija (bivša Jugoslavija): zatočenici su dolazili iz svih republika; zajednički pristup smanjuje fragmentaciju sjećanja i revizionizam.
Europska unija: Goli otok pripada europskoj povijesti Hladnog rata i represije; lokalitet ima potencijal postati regionalno središte učenja o zloupotrebi sigurnosnih aparata i ljudskim pravima.
Više o tome zašto je potrebno spomen-područje pročitajte na stranici Spomen-područje.
Goli otok danas
